logoZikison

broj 66

ЖИКИШОН / ŽIKIŠON / ZIKISON

Glavni i odgovorni urednik: Zoran Matić Mazos
Zamenik glavnog i odgovornog: Sabahudin Hadžialić

Izlazi svake srede ili četvrtka
Prvi broj je izašao 25. 06. 2008. / 24. 09. 2009.

Prvi elektronski nedeljni časopis za političku satiru, humor, karikaturu i strip na Balkanu ŽIKIŠON

The first electronic weekly journal of political satire, humor, cartoons and comics in the Balkans ZIKISON

International competition, cartoons and comic short "KIKS ZIKISON" , Paraćin, Serbia kiks.zikison@yahoo.com zikison.mazos@gmail.com caricature.comics@gmail.com zikison13@nadlanu.com

Sadržaj svih brojeva ŽIKIŠON-a /
Contents of all issues ZIKISON / click here

Kraj-s-krajem

© 2009 Slobodan Srdić - SERBIA

ŽIKIŠON saznaje da je u pripremi održavanje PRVOG BALKANSKOG FESTIVALA SATIRE "BALKFEST SATIR 2009" u Mrkonjić Gradu, Republika Srpska (BIH)... Ako se sve kockice mozaika poslože do kraja godine će biti i održan... Više detalja u narednom broju...

bfs

***
Neće ih ni kanibalisti.
Ne jedu govna!

Mića M. Tumarić


Komunisti su smatrali da s njima počinje istorija. U stvari s njima se završila!

Communists thought that the history starts with them. As a metter of fact, history ended with them!

Miodrag Tasić


dusko_radovic

AFORIZMI/APHORISMS

Teško je biti dete i biti dobar.
It is difficult to be good and to be a child.

Više čujemo jedni druge nego što se razumemo.
We can hear more each othe than we understand each other.

Svaki novi dan je ili nagrada ili kazna za ono što smo juče uradili.
Every new day is the award and/or punishment  for the things we have done yesterday.

Hladno je. Biće vam potrebne ili rukavice ili tuđa ruka.
It is cold. You will need gloves and/or somebodies else hand.

Što je brak duži, reči i rečenice su kraće.
As longer the marriage it is, the sentences are shorter.

Kad znamo, svi znamo isto, a kad ne znamo, svako ne zna drugačije.
When we know, we all know the same, but when we do not know, all of us do not know differently.

Budni su oni koji vole, još spavaju oni koji su voljeni.
Awaken are those who loves, but still sleeps those who are loved.

Za život je potrebno malo. Za nesrećan život traži se mnogo više.
For the life the need is very small. For unhappy life it is requested much more.

Deco, tata vam je ostavio mamu za uspomenu.
Children! Father left over your mother for your memory.

Tucite decu sve dok vam ne priznaju zašto ste ih tukli. 
Beat up you children until they confess why you have beaten them up.

Sve je stalo, samo deca rastu.
Everything has stoped, only children grows up.

Fudbal okuplja dve vrste muškaraca: one koji nemaju devojke i one koji imaju žene. Football gather together two kind of males: those who does not have girls friends and those who does have wifes.

Svijet satire u satiri Svijeta

DUŠKO RADOVIĆ
(1922-1984)

Duško Radović, the spiritual father of Little Theatre in Niš, Serbia, was born in 1922 in Niš. He was the editor-in-chief of „Pionirske novine“, editor of Radio Belgrade’s Program for Children, editor of Television Belgrade’s Program for Children, editor of „Poletarac“ journal, a journalist of „Borba“, and as of 1975, he was the editor of Studio B. He passed away in 1984 in Belgrade.
Those who loved and respected him the most, noted about him:
For Everything He Took – He Paid
„Even those of us who will never die must keep saying that we will all die, out of consideration for those who will die“, said the more than considerate poet of Belgrade, journalist, thinker, and the greatest „frowner“ among children – Duško Radović.
Those who knew him say that Dušan – derived from „duša“ (soul) and Radović – from „radenost“ (diligence), were indeed the names of his – destiny. How the author of „John Peoplefox“ and „Terrible Lion“ strove to free us of stupidity, the authorities, bad habits, insensitivity to kindness – is testified by his books of poems and aphorisms, notes from cult shows titled „Good Morning Belgrade“, the words by which children, quoting him, try to explain themselves and the world. And there was nobody who looked so little like a child, but who had the soul of one – his friends assure us to this day.
„Radović wrote stories and poems, announcements and signs-off, lyrics and skits, kitchen proverbs and picture-books, aphorisms and advertisements, synopses for films and celebrations, slogans for public cleaning company’s campaigns, texts uttered by registrars at weddings...“ he did not, they say, like being called a poet, he who was a recipient of Andersen’s and Zmaj’s awards, the pioneer among poets who opposed social realism. The regime did not like him much either.
His most prominent works are: "Kapetan Džon Piplfoks" (Captain John Peoplefox) (1953), radio-game;"Poštovana deco" (Respected Children)(1954), poems; "Smešne reči" (Funny Words)(1961), poems; "Pričam ti priču" (That’s a Lot of Bunk)(1963), poems and stories; "Na slovo, na slovo" (Guess What Begins with Letter...)(1963-1965), television serial; "Če, tragedija koja traje" (Che, A Tragedy that Continues)(1969. with M. Bećković), epic; "Vukova azbuka" (Vuk`s Alphabet)(1971), poems; "Zoološki vrt" (Zoo)(1972), poems; "Beograde, dobro jutro 1" (Good Morning Belgrade, 1)(1977), aphorisms; "Beograde, dobro jutro 2" (Good Morning Belgrade, 2) (1981), aphorisms; "Ponedeljak, Utorak, Sreda, Četvrtak" (Monday, Tuesday, Wednesday, Thursday), poetry and prose for children in four volumes; "Beograde, dobro jutro 3" (Good Morning Belgrade, 3) (1984), aphorisms.
The woks of this author have been translated into all major world languages. Radović is the recipient of the most regarded awards in Serbia and fromer Yugoslavia: Neven (Marigold), Mlado pokolenje (Young Generation), the award of Zmaj`s Children`s Games, awards of Sterija`s Theatre, Seventh of July award, and the scroll of honour of the Hans Christian Andersen International Organization of Children`s Literature.

dusko_radovic1

Duško Radović, duhovni otac Malog pozorišta u Nišu, rođen je 1922. godine u ovom gradu. Bio je glavni urednik "Pionirskih novina", urednik Programa za decu Radio-Beograda, urednik Programa za decu Televizije Beograd, urednik lista "Poletarac", novinar "Borbe" i od 1975. godine bio je urednik Studija B. Umro je 1984. godine u Beogradu.
Oni koji su ga najviše voleli i poštovali zapisali su:
Sve što je uzeo - platio je
"I mi koji nikad nećemo umreti, moramo govoriti da ćemo svi umreti, iz obzira prema onima koji će umreti", govorio je više nego obzirni pesnik Beograda, novinar, mislilac i najveći "mrgud" među decom - Duško Radović.
Oni koji su ga poznavali kažu da su Dušan - od duša i Radović - od radenosti, uistinu bili imena - sudbine. O tome kako nas je tvorac "Džona Piplfoksa" i "Strašnog lava" oslobađao od gluposti, od vlasti, od rđavih navika, od neosetljivosti na dobrotu - svedoci knjige pesama i aforizama, zapisi kultnih emisija "Beograde, dobro jutro", reči kojima deca, citirajući ga, pokušavaju da objasne sebe i svet. A niko nije manje ličio na dete, a više imao dušu deteta - uveravaju i danas njegovi prijatelji.
"Radović je pisao priče i pesme, najave i odjave, songove i skečeve, kuvarice i slikovnice, aforizme i reklame, sinopsise za filmove i proslave, parole za akciju gradske čistoće, tekstove za matičare..." Nije, kažu, voleo da ga zovu pesnikom, njega, dobitnika Andersenove i Zmajeve nagrade, prvog među pesnicima u borbi protiv socrealizma. Ni njega vlast nije mnogo volela.
Poznatija dela: "Kapetan Džon Piplfoks" (1953), radio-igra;"Poštovana deco" (1954), pesme; "Smešne reči" (1961), pesme; "Pričam ti priču" (1963), pesme i priče; "Na slovo, na slovo" (1963-1965), televizijska serija; "Če, tragedija koja traje" (1969. sa M. Bećkovićem), poema; "Vukova azbuka" (1971), pesme; "Zoološki vrt" (1972), pesme; "Beograde, dobro jutro 1" (1977), aforizmi; "Beograde, dobro jutro 2" (1981), aforizmi; "Ponedeljak, Utorak, Sreda, Četvrtak", poezija i proza za decu u četiri knjige; "Beograde, dobro jutro 3" (1984), aforizmi.

Dela ovog autora prevođena su na sve značajnije svetske jezike. Radović je dobitnik najuglednijih nagrada Srbije i bivše Jugoslavije: Neven, Mlado pokolenje, Nagrade zmajevih dečijih igara, Nagrade Sterijinog pozorja, Sedmojulske nagrade, kao i diplome Međunarodne organizacije za dečiju književnost Hans Kristijan Andersen.


Imamo izbora, igara i cirkusa, još nam kolača fali!?

We have choices, games and circuses, only we are short of the cakes!?

Zoran Matić Mazos


nec-basic

© 2009 Ferreol Murillo Fuentes FERROM - COSTA RICA


Naše plaćene ubice najbolji su snajperisti u našoj zemlji, a i dalje.

Our paid assasins are the best snipers in our country, and even abroad!

Mitar  Mitrović



PONOS
Aleksandar Čotrić

Pod oznakom hitno novinske agencije javile su da je u jedinoj domaćoj fabrici automobila počela proizvodnja novog modela četvorotočkaša. Svečanom činu, kako i dolikuje, prisustvovali su državni i partijski vrhovi. Izrečeno je tom prilikom puno optimističkih reči – biće posla, otvorićemo radna mesta, stranci će da ulažu, ceo kraj će da procveta usred zime...
Jedan govornik je rekao:

- Ono ranije  je bio posao veka, a ovo  je posao za „vjeki vjekov“...  I „vječnuju pamjat“.

Rukovodstvo fabrike  priredilo je tim povodom svečani ručak na kojem su zvanice, ali i neki nezvani koji su se umuvali da besplatno jedu, kusali specijalitete domaće kuhinje. Onda je nastupila  dramska pauza, a na proizvodnju novog modela mediji su podsetili mesec dana kasnije, kada su javili da je u automobil, koji se pravi samo kod nas, svečano ugrađen menjač. Opet je priređena svečanost na kojoj su predstavnici gradske vlasti bili u glavnoj ulozi. Oni su držali govore o značaju i ulozi menjača na našem putu ka evropskim integracijama.

- A sada petom  brzinom, samo napred, u Evropu, a ako treba i na druge  kontinente! – poručeno je sa ovog skupa. Posle tri meseca od ovog podviga, u fabričkom krugu  organizovana je proslava povodom ugradnje  papučice za gas. Svi najviši rukovodioci fabrike okupili su se na prigodnom kulturno-umetničkom programu, na kojem su učestvovale estradne zvezde, a najviše uspeha kod publike imala je pesma: „Oj, šoferu, dodaj gas, dodaj gas, za Srbiju to je spas!“ Slično je bilo i nekoliko meseci kasnije kada su novine objavile da je u ponos domaće auto industrije ugrađena ručna kočnica.

- Kočnica je  tu, ali nas ništa ne može  da zaustavi u srljanju ka Evropi! – rekao je generalni direktor kompanije. Celokupna javnost sa oduševljenjem su propratili vest da je auto posle samo tri  godine od početka proizvodnje stao na točkove.

- Bilo je puno „nevernih Toma“ koji su tvrdili da  nećemo  uspeti  da  napravimo auto, a mi smo montiranjem tri, od ukupno četiri točka, tako  blizu da posao uspešno završimo  – rekao je direktor projektnog  biroa na svečanom prijemu koji je organizovan u holu upravne zgrade. Konstruktorski  radovi odlično su napredovali i  narednih godina, tako da je auto završen na opštu radost.

- Nije istina  da ovaj naš auto nema sve  delove, kako neki zlobnici tvrde, jer ih, naprotiv, ima i  više nego što je potrebno – rekao je predsednik vlade na svečanom puštanju u promet novog vozila.

Sasvim slučajno, baš uoči nekih izbora automobil  je, okružen telohraniteljima provozan pored okupljenih  funkcionera, a zatim je prošao i  kroz špalir oduševljenih birača koji nisu krili suze.
Iz fabričkog kruga, ponos nacionalne auto industrije uputio se pravo - u muzej starih automobila!


EMOCIONALNA DETOKSIKACIJA ZA 7 DANA
Svetlana Pollak & Sanja Petrović

*...U POČETKU BEŠE REČ*

On vam se ne javlja? Od predivne, munjevite romanse koja je brojala klecanje kolena, munje u vašem stomaku koje su vas strašću razdirale i naslađivale vas osmesima okovanim u lancima prave, pravcate ljubavne idile, predivnu muziku sfera, ljuljanje Svemira, dahtanje u spajanju vaših viših, a posebno nižih bića, vas i njega - ostali ste samo VI?
Ili bolje rečeno vi, u krevetu sa podočnjacima dostojnim svakog Drakulinog mlađeg potomka.
Vi, u nemoći i jadu. Vi, u nemiru i zaklinjanju da nikada više nećete voleti. Vi, u poigravanju hiljadu “zašto” obnevideli od suza da bi uspele videti prostih hiljadu “zato”.I opet vi, koji ne možete da se pomirite sa odronjavanjem dronjaka vaše sujete da eto spavate sa tri telefona: fiksnim, mobilnim i još jednim - onim za hitne slučajeve ako oba budu zauzeta.
Dobro ste pročitale - sa ojađenom sujetom i…tupom melanholijom.
Drage moje, gotovo svako stvorenje ženskog roda je bar jedan put u svom uzbudljivom životu bilo u situaciji da se oporavlja od promašene, uzaludne ljubavi. Lile smo gorke suze, kešale se u kontinuitetu od šija njegovih svih bližih, a i daljih rođaka, do vratova svih telefonskih slušalica koje bismo najradije zadavile...kad nam se ne javi.
Obuzete depresijom, provodile smo po čitave dane u krevetima, neumivene i neočešljane, nadale smo se da će se opametiti i vratiti nam se.

HALO!!! PROBUDITE SE!
NEĆE!!! Bar ne takvima.

I pre nego u vašoj mekoj postelji navučete posteljinu i na kompjuter, a i eventualni faks, možda biste ipak pre toga stavile masku protiv otoka, upakovale kosu u dobro, provereno pakovanje i namazale telo od vašeg crvenog malog nosića donajmanjeg prsta vašihstopala hranljivim kremom.
Nemate ništa od toga, a baš vam se i ne izlazi?
Ništa za to! Pozovite prijateljicu. Ni jednoj se niste javili svo vreme boravka gospodina njega u vašem životu?
E, to baš i nije lepo ali prijateljice i jesu tu da vas prate kao anđeli i opraštaju vam ono što vam nijedan muškarac ne bi oprostio i vole vas baš ovakve kakve vas ni jedan muškarac ne bi ni pogledao.
U susret vam neće izaći samo one koje upravo sada plutaju po pučini bajkovite romanse,one, onakvepo kakvoj ste se vi brćkale do pre neki dan dok vas veliki talas njegovog hira nije naglavačke strmoglavio na šljunkovitu obalu po kojoj ste se odrale.
Ništa lično - samo nemaju vremena kao što ga ni vi niste imale.
Ali, istini za volju nismo baš preterano ni sigurne da bi vam njihova pomoć bila najsvrsishodnija.
S' toga pozovite sveže, srećno i pouzdano udate, uspešno, srećno i veselorazvedene, nemilosrdne i zaklete usedelice su vam više nego potrebne.
One koje su u toku gradskih, političkih i mondenskih zbivanja, ne moramo naglašavati daće bitineophodni i nezamenljivičinioci u vašem pročišćavanju.
Svaka će vam iz istog momenta oprostiti, najbrže moguće kupiti sve što vam je potrebno i dojuriti k'o bez glave kod vas.
Zato, prinesite jednu od tih nekoliko slušalica koje se baškare po vašem madracu vašem lepom i uplakanom licu, ukucajte poznati a čarobni broj i recite:

“Draga, debelo sam se zaglibila! Potrebna si mi za brzu emocionalnu detoksikaciju!”

*...I ŽENA STVORI NOVU ŽENU*

Ne, drage sugrađanke planete Zemlje, život nije ni malo lak. Slažemo se sa tom nepobitnom činjenicom. No, isto tako, priznaćete, a ovaj put se složiti vi sa nama, to nije jedini defakto sa kojim moramo biti bolno sučeljeni, prihvatiti ga i Aminovati.

Amen braćo i sestre!!!

Ipak, od kad je sveta i veka najteži posao ikada urađen, uradio je Tvorac. I to za samo sedam dana.
“TVORAC JE STVORIO SVET ZA SEDAM DANA” - a mi smo ga dobile sa sve muškarcima na gotovo. Zašto bismo od bilo kog drugog prihvatile manje?

Dozvolićete da vas podsetimo da “u početku beše reč, reč beše u njega i on beše reč”.

Bilo bi zaista nesmotreno, ignorentno, nada sve bezobrazno da se ne povedemo makar za idejama Stvoritelja i zakonima prirode i ako to nismo do sada, upravo sada postanemo sopstvena ambicija, želja i cilj koji svi zajedno jesu - REČ!
Dobro, aj sad... Dve reči: ELIMINIŠI GA!
Ona to jeste, njeno veličanstvo reč je već u nama i mi jesmo ona.Sve se rešava kroz nju. U njoj ste vi ili mi ili sve zajedno kakve smo zapravo oduvek i bile: smele, odvažne, vesele, pozitivne, lepe i uvek po malo pametnije od njih.
A znate li šta je najvažnije od svega. To što vidimo svetlo u tami. Pa i ako ga ne vidimo odmah, tu smo da jedna drugojupalimo svetlo.

Nadamo se iskreno da ste još pri uvodu rasčistili i pozdravili se sa apatijom, melanholijom, nostalgijom, indeferentnim stavom večite žrtve i zato odmah izbacite sutra iz danas jer stigao je:
DAN PRVI!!!

DAN PRVI

Dan prvi je njegovo veličanstvo - dan kada stvarate novu sebe onakvu kakvu vas on ne bi voleo ni hteo. U depresivnoj i opustošenoj vama, vi iz dna blistate u novoj nadi i nemojte misliti da vam je ovako degradiranoj prošlošću nemoguće da ugledate svetlo.
Drage moje, kada golub istrese svoj izmet na vas smatrate to srećom i s radošću se čistite od istog. Zašto ne biste poistovetile goluba i muškarca?...a i golublja supa je tako ukusna…
Ipak, što je sigurno - sigurno je pa proverite da li vam oči nisu vezane. Nije isključeno da ste se čitavo vreme zabavljanja sa njimigrali ćorave bake.
Lakše reći nego učiniti - već smo to čule. Ali praktičan deo je mnogo obećavajući i podsticajniji u odnosu na teoretski osim u slučaju da ste baš toliko zaglibili u mulj Amorovog praha da vas ni saping kura ne može oživeti, u šta najiskrenije čisto sumnjamo.
Ako stres ne možete otkloniti pražnjenjem prodavnica, teži ste slučaj nego što smo mislile i probajte da osećaj da ste na lađi koja odlazi od vas promenite birajući isključivo dekoltovano, skraćeno, plitko, usko. To malo adrenalina morate iscediti kako znate i umete.
Samoj sebi možete biti najveći prijatelj. Ali i neprijatelj i to ne smete zaboraviti.
Prvi korak se sastoji u autosugestivnom prijateljstvu sa samom sobom i vašoj samosvesti da vas nije vredan. NIJE VAS VREDAN.
Zaista, ustanite već jednom iz tog kreveta i pogledajte se u ogledalo. I prestanite da padate iz depresije u euforiju. Od toga će vam se samo zavrteti u glavi. Mada, jeste da od goreg uvek ima gore. Na kraju krajeva bolje pasti u depresiju nego u septičku jamu ali...batalite sada to. Danas ne računamo na vaš smisao za humor.
Danas preporučujemo dobru masažu protiv nervoze i zgrčenih mišića, kozmetički tretman kao i anticelulit program koji vam garantuje da ćeteza sedam dana biti kao nove.
Kod frizera promenite i boju i frizuru, a zatim preuzmite sledeći korak - druženje, druženje i opet druženje...
Nećemo rizikovati da zazvučimo kao vaša probuđena savest danas kad vam nije skoro ni do čega pa stoga deo o prijateljicama, koje su ipak tu, nećemo ni ponavljati.
Ali ćemo zato reći: “blagoslovene bile sa sve zaraznim osmesima, turama pina kolade i irske kafe.” Rakiju i kuvano vino ostavite za kućnu upotrebu.

DAN DRUGI

Danas sledeći zakone postanja odvajate žito od kukolja. Vas od njega. Njegovu garderobu iz vaših plakara. Razlučujete vaše prioritete u odnosu na zajedničke jer (evo vam maramica) ti zajednički odvezli su se u tramvaju zvanom želja, osim ako ste bile ekstra pametne i naterali mu grižu savestdo tačke ključanja koju je pokušao na kraju da niveliše tako što vam je u amanet ostavio automobil koji ste zajedno birali.
Dok sve to budete radile, ne zaboravite dapre isteka drugog danaili još bolje do prvog mraka se morate setiti koje su to potrebe, a i zadovoljstva punile vaše očaravajuće poglede Suncem, a ten vašeg prelepog ali tužnog lica rumenele osmesima.
Ako ste do sad stresle san sa vaše zamršene kose verovatno ste shvatile kako vam je lepo bez okova.
Danas utvrđujemo i novi tip muškaraca koje preferirate od ovog trenutka.
Volite crne? Džaba!
Crni možda jesu fabulozno temperamentni ali kako u vašem krevetu, tako i u njenom.
Visoke? Zaboravite!
Oni pate od kompleksa više vrednosti i pre nego se navrši godina pretvorićete se u njegovu levu papuču samo da biste mu udovoljile.
Niske? Aman - zaman!
Pa morate se rastegnuti na čarobnom razboju bar do dva metra da vam ovaj primerak ne bi svaki put kad mu nešto ne odgovara ne bi prebacio što niste manekenski tip.
Plave?
Ako baš umete i izvoljevate da se izborite sa arijevskim sindromom i oglušite se o onu narodnu “čuvaj se muškarca sa plavim očima” - samo izvolite.
Mislite za sebe da ste praktične pa se vodite motom “glad kroz vrata, ljubav kroz prozor”…
Nijedan nije tako i toliko da vas vremenom od predivne magične krpe ne bi pretvorio u običnu, ispranu i za pod hitni “promeniti”. Radi zaskakivanja iznenađenja gajite vaše rezerve.
Volite starije?
“El diablo sabe mucho, porque es Viejo.” - kažu Španci, a mi kažemo: “Đavo mnogo zna jer jestar.”
Mlađe? Lele!
Ne, taman posla, nikako ne mislimo da ne postoje adekvatni primerci, mi samo mislimo da ne postoje ni nezamenljivi.
Čini vam se mnogo zaguljenog posla u drugom danu? To je zarad toga što dobro, detaljno spremanje po pravilu uvek zahteva čišćenje ispred sopstvenih vrata, to jest u vašoj lepoj, a nadamo se danas i našminkanoj glavici.


K'o rahmetli Che 
Elvis Huremović

Jutros rano (ne brinite, ne pjevaju slavuji višegradski) dok sam obavljao osnovne higijenske potrebe zastadoh pred ogledalom. Nisu to bili nikakvi narcisoidni porivi, inače nemam adet zadržavati se ispred istog. Zastadoh jer u sebi prepoznah ni manje a ni više Che-a. Nisam ga prepoznao jer su mi sinule neke revolucionarne ideje, već što sam zarast'o haman k'o on. Brade i kose na sve strane, što bi moja nana rekla samo mi se dva oka vide. Stvarno još beretku kad bi stavio na glavu i namah k'o pljunuti Che a onda štampanje mog lika po raznim tkaninama od kojih u daljnjem procesu proizvodnje nastaju majice a koje opet zavrsavaju na raznim veličinama ženskih grudi, ujedno nošen s ponosom. Naravno, za razliku od Che-a majice sa mojim likom mogu proizvoditi samo za ženski model. Pa, da onako s merakom uživam gledajući svijet sa te pozocije.
Eh, kad bi ovo sve bilo tako lahko kakvim se čini i da može bez revolucije odmah bih angažovao i boljeg fotografa nego što je bio Che-ov. Napravili bi čak fotografija iz svih profila i perspektiva. Al' kako rekoh ne ide to bez revolucije. Doduše, nije da ja nemam ideja za revoluciju i to od Vardara pa do Triglava al' na tim prostorima više ni grah prebranac ne uspijeva k'o nekad a da uspije revolucija. Kad bih je pokrenuo barem na prostoru  od Une do Drine bio bih presretan al' šanse su mi iste k'o i Ćiri Blaževiću da zauzme prvo mjesto ispred Španije. Što će reći da nije nemoguće ali je ipak nemoguće!
Jedne prilike sam čitao Che-ovo „Gerilsko ratovanje“ u kojem veli da mozak, srce i ostali organi revolucije uvijek moraju da budu na selu, među seoskim stanovništvom. Jer to su k'o biva strukture koje budu najviše pogođene raznim lošim ekonomskim i političkim situacijama u zemlji i kao takve su vazda pogodne za promovisanje revolucionarnih ideja, te da budu matica istih. Slažem se sa njim u potpunosti, samo što je Che to proklamovao prije pola stoljeća i ni tada nije baš kod svih seljaka upalilo (Kongo, Bolivija) tj. prošlo kao ideja. Ne znam stvarno šta bi danas Che rekao, gdje trebaju biti mozak, srce i ostali organi revolucije ali u ovim našim selima nema šanse da bi mogli opstati. Srce bi otkazalo zbog nedovoljno krvi za pumpanje a mozak zbog manjka kiseonika, dok bi ostali organi bezbeli završili na crnom tržištu.
Kako pokrenuti revoluciju na ovdašnjem selu kad isto to selo u većini slučajeva i bira ove naše političare, za kamion tucanog kladanjskog kamena, nekoliko vreća brašna, stotinjak metara asfalta ili nekoliko stubova ulične rasvjete i sl. I, evo tako haman dvije decenije. Sve isti, samo što su pozicije drugačije jedan mandat si načelnik neke tzv.lokalne zajednice a drugi si već u nekom od parlamenata na višim nivoima vlasti ili 'pak u nekoj ministarskoj fotelji o ostalim mandatima me strah i govoriti. Uglavnom, dvije decenije sve funkcioniše po kružnom sistemu, skoro k'o kruženje vode u prirodi a neka, ionako „Panta Rei“ što bi čika Herkalit kaz'o.
Opet prenijeti organe u grad ne ide nikako. Grad je totalno letargičan, oni bi u revoluciju sa transparentima i jajima „C“ klase kao jedinim oružjem. Da su makar jaja „S“ klase, pa da metu založi kako treba i valja.
Dakle, od revolucije ništa a samim tim niti od mog lika na piramidalnim, kruškolikim, oblim i kakvim sve ne ženskim dijelovima tijela.
U tom slučaju ne preostaje mi ništa drugo a ni treće nego da se dočepam kakvog brijača.

P.S. A, možda da se obrijem i ošišam k'o Beckham???


Delovi pripovesti "Profesor"
Darko Mihajlović

Delovi pripovesti Profesor (U njoj se govori o profesoru botanike, koji je emigrirao u Ameriku za vreme jednog totalitarnog režima i vratio se u otadžbinu mnogo kasnije. Priča se prepliće sa sudbinom njegovog kolege, koji postaje najmlađi akademik u toj državi... kažem tako jer nema naziva države... Počeo sam da je pišem još u toku studija i ubacivao po neku misao... Usporilo me je to što treba i malo istraživanja naročito oko lokacija botaničkih bašta... Još više me je usporila svakodnevna borba malo za neke humanističke ideje, malo za egzistenciju)... 


Postoje ljudi koji u životu vešto izbegavaju one korake koji drugi prolaze da bi napredovali. To preskakanje stepenika u napredovanju im donosi vratolomno brzo sticanje titula i zvanja u karijeri, ali kada se umore od toga i ustale na jednom mestu dolazi do izražaja njihovo tanano obrazovanje, njihova nesposobnost da doprinose firmi, ustanovi, drugim ljudima, jer su naučili samo da rade na svom društvenom napredovanju, ali ne i stručnom. Takvi ljudi bivaju izuzetno opasni za okolinu koja zavisi od njihovog znanja ili odgovornosti. To je kao kada prolazite svakoga dana preko ruiniranog stepeništa. Ukoliko ne preskačete najtrošnije stepenike oni za vas vremenom neće predstavljati neki problem, jer ste razmišljali šta ako... Ali, ako redovno preskačete te stepenike kada se jednom opustite i krenete redom nećete imati ono izgrađeno iskustvo,naviku i rutinu te ako krene naopako možete krenuti i Vi, ali možete sa sobom povući i stepenište nadole. 

Ne obraćanje pažnje na osobu nadprosečnih sposobnosti ostavlja prostor toj osobi za delovanje bez mešanja drugih te joj ponekad i pomaže da ostvari izuzetne rezultate u određenoj oblasti. Tu je možda i ključni faktor upornost te osobe da se dokaže, jer je takva osoba morala da radi neuporedivo više od ostalih. Problem nastaje kada takav pojedinac teži i za društvenim priznanjem. Pošto je postigao rezultate izvan društvenih tokova nosioci tih tokova mu teško priznaju sposobnost, zavide mu i osporavaju ga. 
Pridavanje zanačaja izuzetnom pojedincu ga goni da puno radi, ali kada se zasiti zbog velikih priznanja, kvalitet njegovog rada opada, ali ne i samouverenost i odnos prema drugim ljudima. Zato ljudi koje nosi plima stare slave znaju biti ekstremno naporni za okolinu. 
O sudbinama drugih ljudi retko odlučuju oni koji više znaju to zapravo rade oni koji imaju više moći i volje da odluke sprovedu u delo. Oni koji znaju su uglavnom savetnici i li operativci. 

***

Kada se sretnu dva bogata čoveka, jedan duhom, drugi novcem. Obojica bogataši u svom svetu, a puka sirotinja u onom drugom. Iako se i ne znaju neće se trpeti. Parajlija neće razumeti onog drugog i mrzeće ga jer uspešan čovek može sve oprostiti sem intelekta, a on se ne kupuje. Pametnjaković će sa tugom pomišljati šta se sve može sa novcem onog drugog i pitaće se kako tako neuk čovek može da zaradi toliko, zaboravljajući da kada je novac u pitanju nema etike, morala.... i mrzeće sve proizvoljne izraze i naklapanja koja njegov sagovornik izrekne pridajući im veći besmisao no što bi to učinio inače. Zavideće jedan drugom na uspehu osećajući se vrlo mali, bespomoćni, beznačajni, kao da nikada nisu u životu učinili išta vredno. Nauka i bogatstvo, iako su međusobni podstrekači, ne idu zajedno. Jedno uvek zavisi od onog drugog, ali vrlo je redak bogat naučnik (jer nauka, iako radi na boljitku svake ljudske delatnosti ponaosob, nije u biti brza i pragmatična oblast ljudskog delovanja) i još ređi bogataš sa znanjem naučnika (bogataš koji sam stiče kapital mora biti i te kako praktičan). Čovek koji je ta dva sveta ujedinio je neizmerno srećan, jer je spojio ne spojivo unutrašnji i onaj vidljivi, svet pragmatičnosti i svet posvećenosti, profit i inteletktulni napredak. Učinio je ono čemu su težili, od iskona, i sagoreli u tom nastjanju mnogi veliki intelekti. 
U životu je često tako titani stradaju, a kameleoni opstaju dok mogu da menjaju boje.


Neki ljudi imaju sve a nemaju ništa dok drugi nemaju ništa, ali imaju sve!

Some people have everything and through that do not have anything, but some people have nothing and through that have everything.

Sabahudin Hadžialić


trgovija

© 2009 Jordan Pop Iliev - MACEDONIA


Komunizam nije propao dovoljno duboko. Pogledajte vlast!

Communism haven't got down deeply enough. Check out the Government!

Sabahudin Hadžialić


Mića M. Tumarić
POLITIČAR

Nasuče li se pramac
Prvi skače u čamac.
Nikad na ledini,
vazda u zavetrini.
Ako je loše, leleče,
Nikad reči da ispeče.
Zbog zla guče
Od dobrote jauče.
Kad sunce grane,
Njemu ne svane.
Vazda  po mraku
Hoda u fraku.

***

GLUPOST

Ide glupost!
Maršira.
Sa sve muzikom.
Stupa pravo.
Žustro.
Viče.
Na sav glas.
Opominje one ispred sebe.
Da je glupost.
Velika.
Da je se klone.
Naš narod je hrabar.
On se ne sklanja.
Nikada.
Ne povlači se.
Ne odstupa.
Pred glupošću.
Zbog gluposti.

***

SVINJSKI GRIP
Miodrag Stojadinović

Desio se strašan trip
Svetom hara Svinjski grip

Za dobrobit nacije
Biće vakcinacije

Mile naše velmože
brinu za nas dragi Bože

Pa radnička svetska klasa
Vazda srećna za njih glasa

Stani u red za vakcinu
Nemoj brige da te brinu

Nemoj biti trn u oku
Ubiće te kao stoku

Savij glavu, primi dozu
Otruće te kao kozu

Što iz šprica, što iz tube
Otruće nas kao bube

Ko preživi prima čip

***

ISTINA UBBER ULLES
Sabahudin Hadžialić

Satira
je topla riječ.
Kao pećnica
u kojoj se
peče najdraža pita.
Sve dok
ne shvatiš napisano,
pardon, rukom dirnuto.
U pećnici.
Satiričnoj.

NA PRVI POGLED
Sanja R. Petrović

Gledam u beo zid ordinacije
čekajući da me sestra prozove
diveći se njegovoj belini, svršenstvu
...na prvi pogled.

Što sam duže s njim vreme provodila
počela sam da uočavam
ispucalost, rupe, fleke raznih boja i nijansi...

Raspričali smo se ko dva drugara
koja se dugo videli nisu
te nadoknađuju propušteno vreme.

Zamislih se...
Neću se dugo zadržavati kod doktora.
Na prvi pogled i ja blistam.

***

PRAŽNJENJE
Danja Đokić

Čekaj, to nije
dogovoreni znak
(ide na jedan, dva, tri)

to nisu napeti lukovi prstiju
spremni za gušenje ideja
pljesak dlanova utišan

škrgutanjem zubima
(škljocaju vilice kao
poklopci kontejnera)
reciklaža misli
u spalionici mozga

(na tom principu se
valjda ruše snovi)

***

GLOBALNO
Jasmina Šikić Jašiki
(Nemam svoju, parametri kažu)

Meni smeta ovaj B92!
Šta je problem, zabava je strava?
Ma oni su strani plaćenici, anti-ovo i anti su ono.

Vetru pričaš il’ meni svejedno,
političim sutra za badava,
ali, ovo u etar sad kažeš,
pa, uz kafu koji vrag te don’o.

Teorija zavere je out,
lično meni, nikad bila inn,
ajde, malo trača sa estrade, ajde, malo i škakljivih tema,
da ja ovaj jedini time out,
baš uživam bez global-problema.

***

KAMENA BISTA
Vida Nenadić
 
Kada bi čovek
bio kamen,
bezosećajan
i na sve hladan,
sam bi sebi bio spomen
a u suštini
veoma jadan.
 
Ali čovek je biće
i kamen biti neće,
jer čovek
postaje predmet
tek onda
kada je svima na odmet.

***



Režimski pisci citiraju svoje gospodare i onda kada oni nemaju šta reći.

Writers that works for the regime are quoting their masters and even when they have nothing to say.

Jasmin Mrkalj Kadmus


nayer


© 2009 Talal Nayer - SUDAN


Srbi su vodili otadžbinski, Hrvati domovinski, a
Bošnjaci odbrambeni rat. Svi smatraju da su vodili pravedan rat.

Serbs have conducted homeland (In Serbian: otadzbinski) war, Croats homeland (Croatian: domovinski) war and Bosniaks defending war. All of them consider themselves as the people who conducted justified war.

Suno Kovačević


Redakciji ŽIKION-a se javio ponovo JADNI MILENKO, naš saradnik koji je morao postati izbeglicom iz Banja Luke i nastaniti se u Smederevu. Identitet osobe štitimo pravilom službe!

Prenosimo dopis u celosti:

Morao sam otići. Na prostoru za koji sam mislio da je ovjekovječio vječiti sprski san-svi Srbi u jednoj državi, ma koliko ona velika ili mala bila, osjetio sam da je to postalo Svi Srbi za Jednog Srbina. I njegov rod i poslušnike. Tamo čak on finansira i satirične časopise a urednici dolaze iz njegovih ministarstava, nećete vjerovati. Provjerite, ako laže koza, ne laže rog! Elem, predsjednik logoraša RS-a,  Milorada Dodika u Sarajevu, kao npr. Branimir Dokić, izjavljuje:“ Kad sam dolazio ovdje, pitaju me:šta vam je Dodik? Dodik nam je i otac i mati. I znam da biste vjerovatno i vi voljeli da imate takvog i oca i majku.“
Znam da anamo onaj Cerić viče da mu je Turska mati, ali, brate, što naši ne govore da je to Srbija? Neće, nego vele: Dodik. A kad pogledaš WWW stranicu Vlade RS-a kao Enver Hodža i Josip Broz u najboljim danima. Dodik ovo, Dodik ono. A milioni se vrte. Kako kod njega tako i kod anamo onih u Federaciji. Ista govna, brate dragi. Kada Hrvat i Bošnjak kradu i procesuiraju, onda neka, dobro je, lopovi, a kada naš Dodik to radi (a SIPA je, koliko znam, izuzela dokumentaciju koja ga inkrimira do bola...) to je napad na Republiku Srpsku. Čak ni Karadžić, svetac naš, nije govorio, kad su ga uhapsili, da hapse Republiku Srpsku. Rekao je jednostavno, krivica je individualna i ne sudi se Republici Srpskoj, već meni. Pošteno.
Ali, ovaj ovdje, pardon, sad već tamo, samo to i radi. Krije se iza naroda a hljeba nema od nacionalnih povika, dragi moji. Ko se još, osim šaćice njih, okoristio time? I, sigurno se pitate zbog čega sam otišao. Nisam mogao više, dragi moji prijatelji iz ŽIKISON-a, a vama pišem jer znam da vi objavljujete istinu, ma koliko ona bolna bila. I ovo je satira. Ne treba druga. Satraše nas satrapi. I još kaže da će se Bosna i Hercegovina raspasti. Sigurno mu treba opet onih duhanskih para iz rata dok je švercao i krio se po podrumima dok smo mi branili našu zemlju. I odbranili. I sad valja opet. Pobjegao sam jer neću da budem dio njegovog srpstva. 'Em ti takvo satrapsko srpstvo dok ljudi gladuju a on dvorce babilonske kule gradi širom Srpske. Ma Tito, Milošević, Tudjman, Izetebgović su mila majka za njega. On će i narod prodati kad mu ne bude trebao više. Toliko od mene. I čuvajte se. Danas Srpska, sutra Srbija.

Jadni Milenko
Smederevo
(adresu i ime znate)

ARITMICNA-DRZAVA..SASHA-PASIC

© 2009 Sasha Alexander Pasich - USA


Za razliku od Jadnog Milenka, koji nam je poslao pismo iz Srbije, još dva pisma su stigla od ljudi sa dva kodna imena - Mensura Šejtana i Kragulja Ivana. Jedno do njih, pogađate govori o bandi na jednoj a drugoj o bandi na drugoj strani - naravno, i ova pisma prenosimo u celosti:

Mensur Šejtan:

Ne znam, ba, odakle bih počeo. Da kažem kako je dobro u Rajvosa, neko bi rekao, de, ne laži. A s druge strane, nije brate. 
Eto, Ahme...sjećam ga se, koliko jučer je prosio na ulazi Begove džamije a danas vazi sa mindera tamošnjeg.  Koliko jučer mi je otvarao vrata Robne kuće, radeći kao portir a evo ga danas kako je posjeduje. I nisu jedini.
Da ne nabrajam.  Sve nešto gledam, dobro su se okoristili moja braća, Muslimani, da ne kažem, Bošnjaci. Mislim na ove na baterije, bivše komuniste. Do  jučer crvenili se kao sunce na zalasku a danas zeleni kao trava pod jutarnjom rosom.
Elem, Sulejman Tihić, čovjek koji tokom rata matičar u Njemačkoj bijaše, danas stranku vodi. I vjenčava je sa svakim s kim stigne. Danas s jednom a sutra sa drugom. Strankom. Opšta biogamija. Monogamija mu nikad na pameti nije bila. Isti je kao onaj starac Jeremija iz Alan Forda, gluho bilo, i stasom a bogami, i glasom. Veže zastave čas sa jednom, čas sa drugom stranom, hoda po nekim sprudovima, sporazume pravi nasukane baš na...sprud.
Ali, živi se. Hajd' samo nek ne puca. A što kradu, jeste vala. Onaj tajkunčić Radončić što „Dnevni hajvan“ ima, pardon „Dnevni avaz“ u vlasništvu, e, on ti je posebna priča. Najavio borbu protiv kriminala. Ko veli, protiv sebe blagopočivšeg. Da, neka, neka...Razvojna banka je tu da pare dijeli moje kao svoje. I njemu ali i drugim jučerašnjim prosjacima na kapiji Sarajeva. Što dođoše iz Crne Gore u predvečerje sunovrata bivše nam joint state a popušismo svi zajedno veeeliki džoint, vala.
Nema rahatluka i neće ga zadugo biti, dragi moj ŽIKISONE, i urednici njegovi. Za druge ne znam ali kod Muslimana, da ne kažem Bošnjaka uvijek ej bilo...sa drugim lakše nego sa svojim . Jednostavno je to objasniti. Sa svojim samo ako si u halki, a ja ne volim „halku“ jer te ona sveže i ne pušta. Kao kod onoga Al Paćina u Skarfejsu (kaže li se tako, bolan?) gdje svi moraju biti kod kontrolom jednog. A ako nisi, onda put putuje Latif-aga.  A dokle, vidjećemo. Raseliše nas, što strani plaćenici što domaći izdajnici i poslije ovoga nesretnog rata iza nas.
Nego, alihimanet ŽIKIŠON-e i vama pišem jer znam da ste jedini koji  sve pošteno i objavi. Za druge ne znam. A i ne treba mi. I još nešto. Volio bih da je ovo satira. Jeste, ali i istina bolna. Do groba.

***

Kragulj Ivan:

Kak'ste dečki, kaj? Evo malo iz bijeli Zagreb grad da pošaljem današnjeg nadnevka porukicu. Pišem vam sa mobića, najnovijeg. Kćerkinog, jer moj je žena u mene bacila neki dan s prozora na asfalt i niš' od njega ostade (Ne Niš već niš', samo da se zna).
Zbog čega? Pročitala neke glupe poruke mojih fanovki sa Facebook-a pa ti meni reče:“Čuj Ivane, dragec moj, ovo je samo opomena. Sljedeći put kroz prozor ti letiš a ne mobić!“ Mislih u sebi u mene kako jest visoko, ali ponekad i vrijedi. Kad nisam ja u pitanju. Lupam? Hajd' dobro. Nego, htjedoh vam javiti za političku situaciju ovdje jer vidim Jadni Milenko napisa već i drugo pismo a ja i Mensur nijedno iako se ljetos dogovorismo u Podacama kod Šibenika da ćemo to i uraditi. Ja ću vam reći svoju stranu. Kumrovečku.
Znate li da je premijerka vlade u nas, Jadranka Kosor završila političku školu u Kumrovcu. Titinu. Jakako, sve bivši komunista do bivšeg. I dobro im stoji. Nacional-komunizam sa crvenim kockicama na zastavi. I dijasporu svoju imaju. U Bosni i Hercegovini. Kako je moguće hrvatska dijaspora u BiH kada ne znamo kad su i odakle odlazili. Koliko znam, bosansko se kraljevstvo u 15 stoljeću (odnosno, vijeku, po vašem) protezalo do Omiša a i do Herceg Novog...Tako Mensur veli, ali da li mu je vjerovati, a? I neće ćirilicu, dragec, nikako. Kažu, nije to naše pismo. A ja niti sam komunista niti nacionalista već kao suvereni Hrvat na svom prostoru poštujem drugo i drugačije.
No, i naši stari pričaju kako je Velebit bio nečiji drugi a ne naš, a o Dalmaciji da ne govorimo. No, i to je priča za nekog drugog.  Ja vam pišem iz razloga da se požalim. Rasprodaše brate Jadran. Sve otoko do otoka, odnosno ostrvo do ostrva prodaju tajkunčićima stranim. A para nigdje. Svi štrajkuju. A samo mali broj ovih na vlasti uživa. Rekoše mi nedavno kako Hrvatska ima vanjskog duga više od deset milijardi Eura, kao pola Titine bivše. I kada se saberu svi dugovi svih država ex-Yu radi se o stotinu milijardi.
Što ratovasmo onda, dečki, a? Da im damo da naplate svoju borbu za slobodnu, neovisnu. Kurčevu, brate. Ne živi se od toga. A i komunisti su kod nas oni salonski. Malo bi, ali da im ne uđe. Ne može, dragec moj, mora se malo i primiti kada se daje. Ne gej, dragec, ne gej. Ne damo mi to. Još uvijek. Ali, kad uđemo u Evropu bit će i toga javno. Dakle, da zakljućim: U Hrvatskoj kod mene nije loše, i bit će još gore. Od ovoga dobroga nema. Rješenje? Nema ga. Uživajmo u ovoj neovisnosti...od pameti. I hajd' još kojeg Srbina da onemogućimo u pobratku na svoje. Uostalom, i oni to nama isto rade. Gdje? Na Mjesecu, dragec moj!


Pored Partizanskog i Ravnogorskog pokreta treba izjednačiti i
dezertere. Oni su prvoborci mira!

In addition to Partisan's and Ravna Gora's movements it should
be equalized the deserters, too. They are the first partisans of the peace!

Zoran Matić Mazos


 

AFORIZMI

Miodrag Tasić

Stepen demokratije se meri i brojem posebno važnih ljudi koje država čuva u svojim specijalizovanim objektima, zaštićene najboljim državnim čuvarima!

Višestranački sistem je ukinuo jednoumlje, ali nije stvorio ništa novo. Zato sada vlada bezumlje!

Uzalud Srbi gledaju u zvezde. I ona jedna je bila previše!

Novine treba čitati između redova, a televiziju gledati zatvorenih očiju. Za potpunu informaciju treba još slušati radio začepljenih ušiju!

Pouzdano tvrdim da ovakve zakone Miloš Obrenović nikada ne bi potpisao!

Kraj početaka nagoveštava početak kraja!

Krenulo se od nule. Sada smo u dugovima!

***

Peko Laličić

I dalje imamo mnogo prljavog veša – jer je na prioritetno mesto došlo pranje novca.

Ne prodaje nam vlada muda za bubrege, već palamudi.

Baš je sve bez veze.
Svuda vam trebaju veze.

Sve je više starih satiričara.
Mladi se plaše bodlji.

***

Sabahudin Hadžialić

Dekadentnost kao vrlina. Sponzoruše imaju svoj šou na TV.

Mislim, dakle nisam. Iako jesam!

Rekao je da ga niko ne može zaustaviti. Ostade na spomeniku zapisano.

Ratni zločinci se puštaju na slobodu. Iz humanitarnih razloga.

Misliš li da misliš? Ako misliš, onda dobro.

Kako postati ambasador BiH? Neznanjem do uspjeha.

Po čemu se razlikuju političari u BiH. Samo po tome da li su obrezani ili ne!

Bio je ekspert. Hala i kanala!

Pedofilija? Provjerite u džamiji i crkvi.

Vražja istina: HAG je dobar dok ne dira naše. Poslije je loš.

Socijaldemokrati u BiH su izdajice. Komunizma!

Cuko i mačka su prijatelji. Samo u crtanim filmovima.

Pioniri maleni to su vojska prava...džamijska i crkvena.

Multikultura u Sarajevu, Banja luci i Mostaru. Rodiće vrba, rodiće...

Mak Dizdar je otjeran u smrt, vele. Da mi je znati kako je to kada sam odeš...u smrt!

Jasmin Mrkalj Kadmus

Narod živi od danas do sutra a političari od mandata do mandata.

Tražeći kompromis promašio je rupu i postao homoseksualac.

Najtraženiji su režiseri za sumnjivu prošlost.

***

Mitar  Mitrović

Molimo sve patriote koji su dali život za domovinu,da svrate do parlamenta da uzmu nadoknadu za pogrebne usluge.

Učesnici  “Parade ponosa”,pazite se da ne dobijete po nosu. A za dupe ne brinite, ono vam je ionako pozadi.

Da li će na “Paradi ponosa”  doći onaj vladika sa džipom,zbog grupnog  seksa ?!

A vladici svaka čast.Prvi se omrsio o zadnjici  svojih dečaka.

Ispod smokvinog lista liže se najsladja medovina.
Ostavila sam cigarette. Ali I dalje pušim.

Porašće nam natalitet, kada seksualni manijaci krenu od kuće do kuće.

Vaše je samo da učite.A mi ćemo vas kasnije naučiti pameti.

***

Suno Kovačević

Nije bitno što si nekad bio komunista. Sad si Bošnjak.

Revolucija jede  svoju djecu. Na kraju će i dezertere!

Zbog posebnih zasluga iz odbrambeno-oslobodilačkog
rata dobio je status osobe sa posebnim potrebama.

Patriotizam se sveo na one
koji nigdje nisu mogli otići.

Rat je završen remijem.
Ko da ga nije ni bilo.

U BiH je najveći prirodni priraštaj u administraciji!

Mrtve glave stvaraju historiju. Živi gledaju i zapisuju.

Sudeći  po primanjima, naši političari su  osobe sa posebnim potrebama.

Naši političari ne  bore se za Bosnu, nego za sebe u Bosni.

Na izborima sve živne.
I mrtvi glasaju.


Svetislav Aleksin Pavićević

KAD NEKOME URADIŠ NEŠTO DOBRO, BRZO TE ZABORAVI.
AKO MU URADIŠ ZLO – NIKADA TE NE ZABORAVI.

KAD POMISLIM KOLIKO IH JE KOJI SU TE IMALI, UHVATI ME OČAJANJE, ALI KAD POMISLIM KOLIKO IH JE KOJI TE NISU IMALI, ODMAH MI BUDE LAKŠE.

SVAKA REVOLUCIJA I POČINJE I ZAVRŠAVA SE ISTIM PAROLAMA.

POBEDILI SMO ŠTO NISMO IZGUBILI.


mzm

© 2009 Zoran Matić Mazos - SERBIA


Boban Miletić Bapsi

Od haških pederčina jedino su gori - oni iz Strazbura?!

Izlaz iz krize se nazire - još malo pa sa'će!!!

Posle  5-og oktobra prvo su mnogi JUL-ovci i SPS-ovci prešli u DOS . A posle su svi zajedno  prešli narod!!!

Vlada ima rezervni plan: Bežanje!!!

"Naši" "eksperti" su neviđeni ekonomisti . Oni, bre, od jednog dolara očas posla naprave tri, a poneki put i četiri - dinara !!!

Ovi iz Vlade mogu još mnogo toga - da zajebu! Ako im dozvolimo.


Ubijaju nas u pojam, ali to ne zovu genocidom!

They are killing us in our idea, but they don't call that as genocide!    

Zoran Matić Mazos  

IMAĆE POSLA U SRBIJI. TRAŽE SE KRIMINALCI.

There will be new jobs in Serbia. Criminals are going to be hunted (looking for).

Dragan Matejić

Između Parade ponosa i TV parada kvazi eksperata i nazovi političara, ide znak jednakosti.

Between Parade of the Pride and TV parades of the so call politicians and experts, should be the sign of the equality.

Peko Laličić


Abdurahman Halilović Ahil

Živjeli smo kao bubreg u loju dok nije došlo vrijeme da nam vade mast.

Krivi su za TO, što su bili za ONO - a mi smo dobili OVO!

Do pakla sam zapao u džehenem.

Njihova prazna obećanja uklapaju se u sve šuplje glave.

Recite našem zavađenom bratstvu neka se vrati bar do jedinstva.

Pronašli smo korupciju - puna je mita.

    Problemi su nam izrasli u velike nevolje.

    Prevarila je muža samo jednom... po jednom.


strumfijada2copy-copy

© 2009 Sasha Alexander Pasich - USA


Zuko-Dzumhur

„NEKROLOG JEDNOJ ČARŠIJI“
PUTOPISI
Zuko Đumhur

Izdavač: «Civitas» d.o.o. Sarajevo, 2004.g.; Za izdavača, Senad Pećanin;  Predgovor: Ivo Andrić, Beograd, 1958.g.;  Mladinska knjiga Tiskarna, Ljubljana;

Ivo Andrić: „...Ako čitalac može nešto da zažali pri čitanju ovih putopisa, to je njjihova feljtonska kratkoća, ali to opet znači da je autor zanimljiv i da ne iscrpljuje ni izdaleka naše strpljenje i našu želju da ga slušamo. Osim toga, autor je ovoj knjizi dao nešto čime se nijedan pisac, koji je samo to, ne može pohvaliti. To su crteži likova i predjela o kojima govori njegov tekst. Svojom snagom i živošću oni ističu jake strane ove proze i dopunjuju njene praznine i, živeći uporedo s njom, mogu samo da doprinesu njenom životu i trajanju. Zbog svega toga svi su izgledai da će ova knjiga, sa svoja dva načina izražavanja, naići na dobar prijem čitalaca i naći svoje mjesto među našim putopisima. Utoliko pre i utoliko više što se dobar deo njenog teksta odnosi na krajeve koji su su po svom geografskom položaju i međunarodno-političkom značaju danas u središtu svetske pažnje. Uzmite je i vi u ruke i čitajte je! Ona to zaslužuje. Čitajući je, putovaćete poćutljivom redu vožnje, ali zanimljivim putevima, a za vođu i nenametljivog tumača imaćete jednog umetnika živa duha i bogata srca..“

kulic

Živko Kulić

U kandžama demokratije

zbirka aforizama

Beograd, 2009. 157 str. : 21 cm. Broširano. Ćirilica. 

ISBN 978-86-7974-119-6

Likovno rešenje: Milan Beštić

U KANDŽAMA DEMOKRATIJE

Čitavog života od nečeg bežimo: iz škole, od roditelja, neprijatelja, žene, policije, vojske, bombi, s posla, preko granice, od istine... Trčeći tako, kao muve bez glave, upadamo srećni u kandže demokratije. A u demokratiji ima svega i svačega, čudo božje: nema šta nema. Darovit čovek može da se raspiše:

Beograd, avgusta 1958.g.
Dijelovi putopisa...:
***

"Onda se oglasi mjesec riđ i izgladnio kao Nasrudin-hodžino magare. Pobrstio sve zelene zvijezde i cijele noći kunja povrh bijelih minareta kao iznad ogromnih zašiljenih olovaka kojima su davno pomrli anđeli ispisivali po nebu grijehove trećerazrednih smrtnika." (Juksek-Kaldrma)***

  • U svakom stotom ćepenku pod uvjerenjima i esnafskim pismima, uz tuce propisno poništenih taksenih maraka, pečalbari po jedan naš Tetovac, Gostivarac ili Bosanac, ubijajući godinama bijele dane za žute pare. Pečalbarski se štedi previše, živi premalo i razmnožava pretjerano." (Kasaba na granici)
  • "Samo se slike dugo pamte, a riječi već sutradan promijene svoj red." (Osveta mrtvih sultana)
  • "Poslije su igrale dvije Arapke, pa šest Njemica, pa tri Grkinje, pa opet Njemica, pa jedna Grkinja, pa jedan Arapin, dvije Njemice, pa tri Njemice i dva Arapina ili obrnuto... Neki Čeh obučen kao Meksikanac gađao je svoju ženu noževima i uvijek je promašio. Na kraju je uzeo baklju i zapalio ženu. Uzalud! Žena nije uspjela da izgori. Aplauz. (Galija pod ćeramidom)
  • "Granice između civilizacije i varvarstva leže duboko zakopane u pijesku pustinje..." (Putovanje po besmislu)
  • "Italijani bi na ovom svetom brijegu podigli crkvu, Amerikanci bazu, Francuzi hotel, a Libanci kockarnicu. Bugari bi ovdje sagradili veliki naučni institut za borbu protiv zagraničnog sujevjerja. Turci bi po običaju podigli karaulu, a Beograđani bi otvorili kafanu "Kod prvog greha". Arabljani nisu podigli ništa." (Putovanje po besmislu)
  • "Stare turske hanove po drumovima zamijenile su automobilske stanice na autostradama. Romantičnih drumskih razbojnika, koji su nekada napadali usamljene putnike i karavane, više nema. Zamijenile su ih velike međunarodne kompanije koje napadaju čitave narode. Hajdučija se polako sa carskih džada preselila u međunarodnu politiku." (Putovanje po besmislu)
  • "Čovjek nigdje tako intenzivno ne misli na neodjevenu ženu kao u pustinji." (Putovanje po besmislu)
  • "Hotel je pun američkih nevjesta i đuvegija. Nedjelju provedu u maženju ili čitanju besmislenih romana. Njihove nevjeste su lijepe na neki naročiti način. U ljepoti američkih žena ima nečeg konfekcijskog. Svi ovi bogataši svijeta sve više liče jedni na druge. Svi oni pate od obilja istih poroka i od nedostatka istih vrlina. Izgleda da se među sirotinjom mnogo više održalo šarenilo svijeta." (Zapisi pod gorom)
  • "Arapska pjesma rodila se u pustinji. Francuz je propjevao zbog žene, Italijan radi publike. Grk pjeva za bakšiš. Nijemac pjeva na komandu, a Srbin propjeva uz piće. Arapin je zapjevao od straha. Pustinja uplaši i junake i divove. Pustinje se jedino ne boje pjesnici (...) U pustinjama čovjek je propjevao da ne poludi. Možda se svaka poezija i svuda u svijetu rodila u pustinjama." (Trube u Jerohinu)

Dalje stezanje kaiša
Moguće je samo oko vrata.

Golubove mira često puštaju i psi rata.

Pobednici pišu novu istoriju,
A poraženi uče novu geografiju.

Narod, nemaština, muka.
Vlast, korupcija, bruka.

Mrak jede i danju, a ne samo noću.

Živko Kulić (1954) aforizme piše od studentskih dana, i ovo je njegova treća knjiga. Nažalost njegov rad do sada nisam poznavao. Kada me je urednik Alme zamolio da mojim digitalnim kolažima ilustruje knjigu aforizama U kandžama demokratije, složio sam se. Istovremeno sam osetio malu zebnju kako će sve to da ispadne. Zahvaljujući Đorđu Otaševiću koji je spretno povezao radove dva autora knjiga je dobila na težini.  Iako različitim izražajnim sredstvima, autori govore o istim stvarima na sličan način. Primer:

Dalje stezanje kaiša
Moguće je samo oko vrata.

Golubove mira često puštaju i psi rata.

Pobednici pišu novu istoriju,
A poraženi uče novu geografiju.

Narod, nemaština, muka.
Vlast, korupcija, bruka.

Mrak jede i danju, a ne samo noću.

Rezultati Pustinjske oluje
su impozantni:
stotine hiljada nedužnih žrtava,
milioni dece bez roditelja
i milioni tona besplatne nafte.

ZSPS

Živko Kulić je napisao dobru knjigu koja višeslojno razotkriva tamnu i ružnu stranu demokratije. U kandžama demokratijetoplo preporučujem kao dobar priručnik za razmišljanje.

Zoran Spasojević

VESTI/VIJESTI

domanovic

Konkurs otvoren do kraja semtembra

Fond „Radoje  Domanović“ i Udruženje književnika Srbije podsećaju da je do 30. septembra otvoren Konkurs za slanje predloga za dodelu sledećih priznanja: 

1. Ukupan doprinos srpskoj književnoj satiri 
2. Za najbolju knjigu satire objavljenu prethodne godine 
3. Za doprinos satiri iz različitih medija (pozorište, film, likovna, muzička umetnost) 
4. Za najuspešnijeg satiričara iz dijaspore 
5. Ekselencija satire (najuspešniji strani satiričar) 
 
Predloge i radove slati na adresu: Udruženje književnika Srbije, "Za konkurs za nagradu 'Radoje Domanović', Francuska 7, 11000 Beograd, Srbija.
Nagrade će, po tradiciji, biti uručene u drugoj polovini novembra u Zadužbini Ilije M. Kolarca  u Beogradu. Priznanje se sastoji od plakete i novčanog iznosa od 500 evra u dinarskoj protivvrednosti. 

***

jez

Od pre nekoliko dana na kioscima „Štampe“ može da se kupi „Jež“, na 16 strana, po ceni od 100 dinara. Kako u zaglavlju piše, to su „crno bele novine za čitaoce svih boja“, izlaziće svakog drugog petka, a dokaz kontinuiteta sa „Ošišanim ježom“ vidljiv je iz podataka da je to 3021 broj, da je godina izlaženja 75. i da je prvi broj „Ošišanog ježa“ izašao 5. januara 1935. godine. Glavni urednik je Radivoje Bojičić, a urednik u listu je Jasmina Bukva.

Zainteresovani za saradnju svoje priloge mogu poslati na e mail: ubss.jez@telenormail.rs ili na adresu redakcije: „Jež“, Pasterova 2, 11000 Beograd. Telefon redakcije je + (381) 11 265 62 02.

***

Pozivnica-1

Pozivnica-2

7. međunarodni salon stripa,
Beograd, Srbija

Od 24. do 27. septembra u SKC-u održava se 7. Međunarodni salon stripa, najveća i najznačajnija smotra strip umetnosti u ovom delu Evrope. U okviru manifestacije biće dodeljene tradicionalne nagrade, izložbe domaćih i inostranih strip autora kao i predavanja. Zadovoljstvo nam je da vas pozovemo na otvaranje Međunarodnog salona stripa u četvrtak, 24. septembra u 21.00 čas u velikoj sali SKC-a. Zvanična konferencija za štampu održaće se u sredu, 23. septembra u 12.00 časova u SKC-u uz prisustvo eminentnih zvanica i koktel.
Info:
www.skc.org.rs
srecnagalerija@skc.org.rs
kultura.telestim@gmail.com

***

Čivijaški čas u šabačkim školama

Aforističari  Rade Đergović i Aleksandar Čotrić, karikaturista Slobodan Srdić i glumac šabačkog Narodnog pozorišta Mlađa Ognjanović održali su „čivijaški čas“ 18. septembra u četiri šabačke osnovne škole.

Pisci su pred velikim brojem učenika govorili svoje aforizme za najmlađe, Srdić je izložio karikature i demonstrirao veštinu brzog crtanja, a Ognjanović je izveo odlomak iz pozorišne predstave.
Rade Đergović je govorio aforizme iz svoje knjige „Humor i lektira – priručnik za đačke ljubavi“ i rubrike „Školizmi“ koja je izlazila u „Novostima“. Aleksandar Čotrić se predstavio minijaturama iz zbirke aforizama za decu u pripremi „Dečja posla“, a izgovorio je i neke od „bisera“ koji će se naći u antologiji srpskog aforizma za decu, na kojoj radi, i koja će, takođe, uskoro biti objavljena.
Posetu umetnika školama, koja je realizovana u okviru „Čivijade 2009“, zabeležile su lokalne televizije - TV Šabac i TV As.

Organizator i  pokrovitelj gostovanja bila je Turistička organizacija Šapca.

***

poeta

Udruženje pisaca „POETA“ raspisuje

KONKURS RODOLJUBIVE POEZIJE

za pesničku nagradu „DARINKA JEVRIĆ“

Konkurs je otvoren do 25. septembra 2009. godine.
Svaki učesnik konkursa može poslati najviše tri pesme.
Radovi se šalju u tri primerka potpisani šifrom.
Rešenje šifre, sa ličnim podacima autora, dostaviti u posebnom kovertu.
Radove slati na adresu: 
Udruženje pisaca „POETA“, Radnička 5D-1, 11030 Beograd
sa naznakom „za konkurs rodoljubive poezije“.
Odluka žirija o dobitniku nagrade biće objavljena na sajtu Udruženja pisaca Poeta. Žiri zadržava pravo da ne dodeli nagradu ukoliko smatra da nijedno delo, prispelo na Konkurs, ne zadovoljava kriterijume za dodelu ove prestižne nagrade. Svečano uručenje nagrade je na Sajmu knjiga u Beogradu.
Za dodatne informacije na redakcija@poetabg.com
ili na telefon 011/2545872.
Veselin Dželetović 

***

KNJIŽEVNA ZAJEDNICA JUGOSLAVIJE

Raspisuje konkurs
za najbolji neobjavljeni rukopis (poezije ili proze),
samo za članove KZJ, za nagradu "Steva Sredojević Polimski". Konkurs je otvoren do 01.11.2009. godine.
Radove slati pod šifrom,
sa rešenjem šifre u posebnoj koverti.
Raspisuje konkurs
za najbolju objavljenu knjigu u 2009. godini, za nagradu "Milorad Kalezić". Konkurs je otvoren do 01.12.2009. godine.
Knjige poslati u tri primerka.
Rukopise i knjige slati na adresu:
Svetislav Golić Stiv
ulica Šavnička 43-D/12, Beograd
tel.: 2394-593
mob. 063 705 44 72

 

Ismevanje ratovanja

Na 15. Međunarodnom salonu antiratne karikature „Kragujevac 2009“, gran pri „Vesnik mira“  i novčanu nagradu od 1.500 evra dobio je Kubanac Aristides Esteban  Hernandez Gerero.
Žiri u čijem  sastavu su bili Špiro Radulović, Tošo Borković, Zigmund Zarkadijevič, Jugoslav Vlahović i Miodrag Stojilović, saopštio je da su za Salon prispela 544 rada od 238 autora iz 50 zemalja, što  svedoči o univerzalnosti i, nažalost, aktuelnosti antiratne teme. Izložba antiratnih karikatura posle Kragujevca biće postavljena u  izlagačkom prostoru Ujedinjenih nacija u Njujorku, od 9. do 20. novembra. 

Među nagrađenim karikaturistima na Salonu našao  se i Goran Ćeličanin koji je dobio  nagradu rumunskog grada Piteštija.

Naš saradnik, karikaturista Goran Ćeličanin Čelik je između ostalog dobio ove godine i ova priznanja:

celik1

Drugonagradjena karikatura na Čivijadi 2009.

civijada

Sa Čivijade... satiričari Savo Martinović, Jozić i Čelik

Pridruzivanje

Prva nagrada na Vinskom balu 2009. u Vlasotincu

***

Prvi Aforističar ponovo među Srbima

Prva knjiga aforizama  i uopšte prvo satirično delu na srpskom jeziku „Mali bukvar za veliku decu“ nedavno je ponovo objavljeno u izdanju „Službenog glasnika“. Knjiga je prvi put publikovana 1792. godine u Beču, u štampariji Stefana Novakovića.

Aforizmi, ponekad  i vrlo kratke priče, složene su prema  slovima tadašnje azbuke, najčešće građene gradacijskim nizom i predstavljaju oštru kritiku tadašnjeg srpskog mladog građanstva, pokondirenosti žene i nemorala i neobrazovanosti kaluđera. Imajući za uzor istoimeno delo iz austrijske književnosti, autor Mihailo Maksimović, prosvetitelj, jozefinist, izvesno vreme i stanovnik Beča, bio je, s pravom, ubeđen da je smeh, često i rezak, način da se jedna kultura uozbilji i vrati pravim temama. Po tome je postao preteča Jovana Sterije Popovića.
Knjigu je priredila  Mirjana D. Stefanović, redovna profesorica  Teorije književnosti i Srpske književnosti 18. veka, na Filozofskom  fakultetu u Novom Sadu. Ona je obavila priređivačke intervencije, sastavila rečnik manje poznatih pojmova i izraza i napisala pogovor pod nazivom „Prva satira u srpskoj književnosti“.

Nije poznato kada i gde je rođen prvi srpski aforističar  Mihailo Maksimović.  Zna se da je bio pisar Inspektorata u Zemunu, upravnik policije i ekonomije u  istom gradu. Zatim je ovu funkciju obavljao u Petrovaradinu. Maksimović je 1789. godine boravio u Beogradu, a iste godine je postao upravnik Kontumaca (karantina) u Zemunu. Godinu dana kasnije  učestvovao je na Saboru u Temišvaru, a potom je bio koncipist Ilirske dvorske kancelarije u Beču, gde je i objavio „Mali bukvar za veliku decu“.

Mihailo Maksimović umro je 31. maja 1819. godine u Budimu.

Iz ove knjige  navodimo nekoliko aforizama:

Cenzori su babice svakog pismenog sočinenija.

Ali, mnogo puti dete sakato kroz njih ostane.

Koji umereno živi, ne treba mu kupovati umerenost u apoteki.  

Cesar Avgust s  učenim ljud'ma pri jednoj trapezi  sedaše.

A sad učeni kod velike gospode na doksatu  jedu.

Najsmešnije jest' kad se za kojeg sveca milostinja  ište.

Ta, to barem znamo, da sveci svašta na nebu imaju i od nas ništa ne potrebuju.

Stare haljine i  novi domovi svagda se krpu.  

Govori se da človek mrzi na lanac.

No, meni se vidi da samo na gvozdeni mrzi, a sa zlatnim možeš ga vezati kako hoćeš.

Propovednici  sve viču, da mi samo za zemaljske radosti prilepljujemo se. Njina je to krivica. Jer ne umedu k nebesnim da nam bolji apetit napravu.  

Niko na svetu  nejma dosta. Ko ništa nejma, želi štogod. Koji štogod ima, želi više. No, opet, jednog poznajem, koji ima dosta. Moj komšija tek se pre tri  dana oženio i već mu je – dosta!  

Zaljubljeni živu od ljubovi. Zašto ne bi mogla i  sirotinja od vozduha živiti?  

Ako devstvo, kako ljudi govoru, biser jest', to čuditi se nije što se tako retko nahodi; jerbo biser od nekog vremena iz mode je izišao.  

Govori se da štaka svakog vselenskog patrijarha dugačka jest'.

Blagodarenije Bogu što do nas ne dopire.  

Knjiga „Mali bukvar za veliku decu“ može da se kupi u Beogradu, u knjižari  „Službenog glasnika“, u ulici  Kneza Miloša 16, po ceni od 410 dinara, ili da se naruči preko interneta www.slglasnik.com 

***

 


ComicSTRIP


karry

© 2009 Julio Carrión Cueva KARRY - PERU



Golać broj 1/Galerija VREMEPLOV Golać

* Prve privatne humorističke novine u Srbiji * Godina I * Broj 1 * Cena dve črvene * Maj 1991.*

* Satirični nadstranački mesečnik srpskog megalopolisa-Đerđelina*

Design: Mazos © KIKS.Zikison 2005/2009 All rights reserved.

Back to Home

photo1_small.jpg photo2_small.jpg photo3_small.jpg photo4_small.jpg photo5_small.jpg photo6_small.jpg photo7_small.jpg
photo8_small.jpg
photo9_small.jpg photo10_small.jpg photo11_small.jpg photo12_small.jpg photo13_small.jpg photo14_small.jpg
photo15_small.jpg
photo16_small.jpg photo17_small.jpg photo18_small.jpg photo19_small.jpg photo20_small.jpg photo21_small.jpg

Prvi privatni satirično-humoristički list posle II svetskog rata u Srbiji, Golać broj 1, prvi put na netu... Pojavio se maja meseca 1991. godine u sumrak rušenja SFRJ i potom svih nesrećnih dešavanja proteklih 18 godina na ovim prostorima, izašlo je ukupno 6 broja Golaća i tri broja ŠLB... Koji će uskoro svi biti na netu...

ŠLB broj 1-3 i Golać broj 8

Galerija VREMEPLOV Golać

Design: Mazos © KIKS.Zikison 2005/2009 All rights reserved.

Back to Home

1_small
2_small 3_small 4_small 5_small 6_small
7_small
8_small 9_small 10_small 11_small 12_small
13_small 14_small 15_small 16_small 17_small 18_small
19_small 20_small 21_small photo22_small.jpg photo23_small.jpg photo24_small.jpg
photo25_small.jpg
photo26_small.jpg photo27_small.jpg photo28_small.jpg photo29_small.jpg photo30_small.jpg
photo31_small.jpg
photo32_small.jpg photo33_small.jpg photo34_small.jpg photo35_small.jpg photo36_small.jpg

Ovde možete pogledati tri broja ŠLB 1998/99. godine, specijalno izdanje lista GOLAĆ i Golać broj 8 koji je ujedno i poslednji broj Golaća, izašao u februaru 1999. oko mesec dana pre bombardovanja Srbije...



COMIC/STRIP


col4

col5

STRIP PROVALE/OUTBREAK - Franja Straka - SERBIA


ComicSTRIP GALLERY

Koreni srpskog stripa / The roots of the Serbian comics 1 and 2

lobacev

Đorđe Lobačev - Krvavo nasledstvo i Zrak Smrti

krnjetin

"STRAŠNI O' STOJA" - Miloš Krnjetin - SERBIA

DOWNLOAD
Best Quality
rar. pdf, 18,158 KB 
Duga Devetka broj 16

DOWNLOAD
Best Quality
rar. pdf, 10,374 KB 
IKAR broj 7


KIKS Gallery - Michael Jackson in memory - the world of cartoonist

kiks.zikison@yahoo.com

zikison@zikison.net


"...ZIKSON IS SET ON THE PATH TO CARRY OUT THE COVER TASK OF UNITING THOSE WHO ARE YET TO UNITE ...RUMOURS MAKE THE WORLD GO AROUND..."

"...USKORO ŽIKIŠON REALIZUJE TAJNI ZADATAK OBJEDINJAVANJA NEOBJEDINJENOG... PRIČA SE...



Prvi elektronski nedeljni časopis za političku satiru, humor, karikaturu i strip na Balkanu

The first electronic weekly journal of political satire, humor, cartoons and comics in the Balkan

Izlazi svake srede ili četvrtka* Prvi broj je izašao 25. 06. 2008.

Direktor www.zikison.net, Glavni i odgovorni urednik / Director, Editor: Zoran Matić Mazos, mazospn@gmail.com;

Zamenik glavnog i odgovornog urednika ŽIKIŠON nedeljnika: Sabahudin Hadžialić, sabihadzi@gmail.com;

Redakcija:

SRBIJA: Aleksandar Čotrić, Slobodan Simić, Beograd; Ninus Nestorović, Mića M. Tumarić, Novi Sad; Dušan Mijajlović Adski, Niš; Zoran Spasojević Paske, Zoran Zlatičanin, Kragujevac; Goran Ćeličanin Čelik, Varvarin/Kruševac; Andrej Glišić, Pančevo; Slobodan Žikić, Jagodina; Rade Đergović, Šabac; Slobodan Srdić, Smederevo; Živojin Denčić, Zaječar; Boban Miletić Bapsi, Knjaževac;

BIH-Federacija Bosne i Hercegovine: Sabahudin Hadžialić, Ratko Orozović, Sarajevo; Suno Kovačević, Zenica;

BIH-Republika Srpska: Đorđe Latinović, Gradiška; Grujo Lero, Bijeljina;

HRVATSKA: Ivo Mijo Andrić, Zagreb; Abdurahman Halilović, Rijeka;

CRNA GORA: Vladislav Vlahović, Podgorica; Vladislav Pavićević, Bar;

MAKEDONIJA: Vasil Tolevski; Jordan Pop Iliev, Skoplje;

SLOVENIJA: Jasmin Mrkalj Kadmus, Podlehnik; Milan Fridauer Fredi, Gruškovec;

Copyright © KIKS.Zikison, 2008/2009. Autors & Zoran Matic Mazos. All Rights Reserved.
Sva prava zadržana. Zabranjena je reprodukcija u celini i u delovima bez dozvole.

back